Aroniju nazivju i namirnicom budućnosti jer ima izrazito veliku ljekovitu moć za ljudski organizam. Efikasno ga pročišćava od štetnih tvari i teških metala i zato je korisna preventiva protiv malignih oboljenja. Studije su pokazale da ima i antikancerogeno djelovanje jer u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala i "napad" na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i spriječavajući razvoj kroničnih bolesti.
Aronija (aronia melanocarpa) je na područje Europe stigla s istočne obale Sjeverne Amerike. U početku se samo uzgajala zbog estetsko-dekorativnih svojstava. Buđenjem svijesti o zdravoj prehrani, do izražaja je došla prava vrijednost aronije. Danas aronija spada među nezamjenjive zdravstveno-prehrambene namirnice zbog svojih izuzetnih antioksidativnih svojstava.
Aronija je listopadni grm, visine do 3 m, i bujnoga rasta. Krase ga tamnozeleni listovi koji ujesen poprimaju čarobnu crvenu boju zbog koje zastaje pogled. No, još ljepši prizor ostavljaju nježni bijeli cvjetovi čija raskoš dolazi do izražaja u svibnju kada aronija cvate. Plod aronije čine tamne, ljubičasto-crne bobice slatkasto-kiselkasto i pomalo trpkog okusa. Bobice zriju početkom rujna i ostaju na grmu sve do studenoga, bez bojazni od osipanja ploda. One rastu u grozdovima i u punom urodu daju do 15 kilograma ploda po grmu.
Aronija se vrlo lako uzgaja i razmnožava, a u našem podneblju nema prirodnih bolesti i štetočina. Zbog toga se može uzgojiti potpuno ekološki, bez uporabe ikakvih pesticida.
